Udruženje građana za borbu protiv raka jajnika

...

Pouzdanost i poverenje

...

Timski rad

...

ApeL za zdravlje

Danas su u Srbiji dve žene umrle od raka grlića materice. Nečija majka, sestra, baka, drugarica. Danas je kod četiri žene ova bolest otkrivena, verovatno već u poodmaklom stadijumu. Rak grlića materice je jedina maligna bolest koju možemo da preveniramo na više načina.
Da li imamo pravo da ćutimo dok nam žene umiru, kad znamo uzročnika i možemo da ga pobedimo? Da li je moguće da je u poslednjih deset godina u Srbiji ugašeno onoliko života koliko ima stanovnika jedan manji grad u našoj zemlji? Računajte, 700 pacijentkinja godišnje za deset godina, to je 7000 žena, većina njih u reproduktivnom periodu. Nedopustivo.
Postoji način da spasimo živote!
Dugotrajna infekcija humanim papiloma virusom (HPV), dokazano glavni uzrok ove teške bolesti, može biti zaustavljena! Kako? U svetu se preko petnaest godina sprovode programi imunizacije dece školskog uzrasta protiv ove infekcije. U pitanju je jedina vakcina koja može sprečiti rak! Takođe u razvijenim zemljama Evrope i sveta pre mnogo godina počeo je organizovani skrining na rak grlića materice, mi to zovemo redovni ginekološki pregled, čiji je cilj rano otkrivanje bolesti. Na ove redovne preglede poziva država tj. izabrani ginekolog.
Društva koja su uspela da 80 odsto dece bude vakcinisano protiv HPV-a i isto toliko žena od 25-70 godina bude obuhvaćeno skriningom, na pragu su da se izbore da oboljevanje od raka grlića materice bude statistička greška. Australija, Švedska, Norveška, Danska, to su sve države u kojima žene uskoro neće više umirati od ove bolesti, jer su u potpunosti iskoristili otkrića savremene medicine u borbi protiv bolesti.
Šta smo mi uradili po ovom pitanju?
Da li kod nas postoji program HPV imunizacije? Postoji! Od 2022. godine vakcina protiv HPV je dostupna u domovima zdravlja za svu decu od 9-19 godina u okviru programa preporučene imunizacije. Da li smo uspešni? Nismo, samo je 7 odsto dece u Srbiji vakcinisano protiv HPV.
Da li kod nas postoji organizovani skrining na rak grlića materice? Postoji, ali samo na papiru, jer se procenjuje da manje od 20 odsto žena ide redovno na ginekološke preglede kod svog izabranog ginekologa. Verovatno iste žene idu svake godine i to se ne zove organizovani nego oportuni skrining, koji ne može da ima kolektivnog efekta u suzbijanju bolesti.
Svetska zdravstvena organizacija je objavila strategiju eliminacije raka grlića materice „90-70-90“ koja podrazumeva da do 2030. godine, protiv infekcije humanim papiloma virusom (HPV) treba vakcinisati 90 odsto devojčica uzrasta do 15 godina, da 70 odsto žena treba da obavi redovne ginekološke preglede kako bi rano otkrile bolest i da 90 odsto već obolelih žena treba da primi pravovremeno i adekvatno lečenje.
Kako bismo promenili surovu stvarnost i poražavajuću statistiku, APELUJEMO na nadležne institucije da preduzmu sledeće neophodne korake i spasu živote naših sugrađanki:
  1. Izjednačavanje statusa vakcine protiv HPV sa ostalim vakcinama u kalendaru obavezne imunizacije. Aktuelni preporučeni program HPV imunizacije ne pokazuje porast u broju imunizovane dece iz više razloga, pre svega jer preporučena imunizacija traži dodatno angažovanje pedijatara, koji na žalost nemaju vremena da roditeljima podrobno objasne koristi od ovog vida imunizacije. Drugi i možda važniji razlog je to što zemlja poput naše koja ima crnu statistiku obolevanja, mora da ovaj vid prevencije postavi kao prioritetan tj. obavezan.
Izjednačavanje statusa vakcine protiv HPV sa ostalim vakcinama iz kalendara obavezne imunizacije, do sada su podržali: Udruženje pedijatara Srbije, Udruženje ginekologa i opstetičara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, Udruženje ginekologa onkologa Srbije, Udruženje medikalnih onkologa Srbije, Republička stručna komisija za imunizaciju Ministarstva zdravlja i Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
  1. Hitno započinjanje organizovanog skrininga na rak grlića materice. Svaka žena u Srbiji starosti 20-65 godina treba da dobije poziv (na kućnu, email adresu, telefon) od svog izabranog ginekologa da obavi redovne potrebne preglede u cilju ranog otkrivanja bolesti, a u skladu sa nacionalnim smernicama.
  1. Terapija u lečenju raka grlića materice je značajno napredovala u poslednjih pet godina. Postoji više terapijskih opcija za žene u ranoj, kao i u kasnoj fazi bolesti, kojima se značajno produžava život. Potrebno je u što skorije vreme ove lekove staviti na pozitivnu listu lekova kako bi oni bili dostupni našim pacijentkinjama.
Nadamo se da će naša Inicijativa naići na pozitivan odgovor nadležnih institucija i pojedinaca koje treba da promene situaciju tako da više ni jedna majka, sestra, baka, drugarica ne bude žrtva ovog podlog oboljenja, kada rešenje problema postoji!

Jajnik je jedan od dva mala reproduktivna organa veličine nešto većeg badema, smešten sa svake strane materice. Jajnici proizvode ženske hormone i jajne ćelije. Kada se u tkivima jajnika nalaze kancerogene ćelije reč je o raku jajnika.

U početnim stadijumima se maligne promene teško razlikuju od benignih. Pravljenje ove razlike je od suštinskog značaja jer prognoza, dalja terapija i budući život obolelih zavise upravo od pravovremene ispravne dijagnoze.
Preko 90% karcinoma jajnika čine epitelijalni karcinomi jajnika. Pored njih postoje i stromalni tumori i tumori germinativnog epitela.U zavisnosti od toga koje organe zahvataju karcinomi jajnika se mogu rasporediti u sledeće faze:

Faza 1 – tumor je ograničen samo na jajnike (28% pacijentkinja).

Faza 2 – tumor koji se proširio na jedan ili oba jajnika i ulazi u tkiva u karličnom regionu (8% pacijentkinja).

Faza 3 – tumor koji se proširio na jedan ili oba jajnika i postoje dokazi o tome da se proširio na sluzokožu stomaka van karličnog regiona (50% pacijentkinja).

Faza 4 – najnapredniji stadijum kada se rak proširio na više udaljene organe, najčešće na pluća i jetru (13% pacijentkinja).

Rak jajnika ima najvišu stopu smrtnosti od svih ginekoloških karcinoma i na sedmom mestu je po smrtnosti od svih kancera koji pogađaju žene.

Rak jajnika se dijagnostikuje kod gotovo 250.000 žena u svetu godišnje.

OD RAKA JAJNIKA U SVETU SVAKA TRI MINUTA UMRE JEDNA ŽENA

U SRBIJI GODIŠNJE OBOLI VIŠE OD 800 ŽENA

BITKU SA BOLEŠĆU SVAKE GODINE IZGUBI 450 ŽENA. DA LI JE RAK JAJNIKA NASLEDNA BOLEST?

Žena može naslediti povećan rizik za dobijanje raka jajnika i sa majčine i sa očeve strane, naročito ako je neko od članova porodičnog stabla prvog kolena (baka, majka, sestra, ćerka) imao rak dojke, debelog creva, materice ili rektuma. Osim toga, žene sa izraženom porodičnom istorijom raka jajnika imaju veće šanse da razviju bolest u ranoj mladosti (pre pedesete godine). Međutim, iako mnoge žene imaju porodičnu istoriju raka jajnika, samo kod 5-10% žena bolest se smatra direktnim rezultatom nasleđenih gena raka.

DA LI STE ZNALI?

• SVE ŽENE SU UGROŽENE.

• SIMPTOMI POSTOJE – ONI MOGU BITI NEJASNI ALI SE TOKOM VREMENA POVEĆAVAJU I POJAČAVAJU.

• RANO OTKRIVANJE ZNAČAJNO SMANJUJE STOPU SMRTNOSTI.

• PAPANIKOLAU TEST NE DETEKTUJE RAK JAJNIKA.